Jesensko odnosno zimsko oranje zahtjeva zatvaranje brazde koje je potrebno uraditi uraditi što prije. Često se izostavlja ali zimska obrada i zatvaranje brazde mogu da Vam donesu viši prinos i do 25%.

Pošto ulazimo pred sam kraj zime gdje početkom proljeća nastupa vrijeme sa učestalim pojavama suhih vjetrova i bez oborina što je već nekoliko godina karakteristično za na našu zemlju.

Nažalost snijega je ove zime bilo jako malo, u nekim djelovima Hrvatske gdje je snijeg uobičajna pojava zimi je izostao, kiše je na sreću bilo,ali u vrlo oskudnim količinama, vjetrovito vrijeme dovodi do naglog i povećanog sušenja oraničnog sloja, odnosno povećanog isparavanja. Cilj jesenskog odnosno zimskg oranja zemljišta, uz fizičke popravke teksture i strukture zemljišta, je akumulacija zimskih padavina, odnosno konzervacija vlage i njeno što duže čuvanje za vegetacijski period koji je pred nama, kada vlage po pravilu uvijek nedostaje.

Zatvaranje zimske brazde u Branji.

Zatvaranje zimske brazde u Branji.

Obično se nedostatak vlage dešava u ljetnom periodu, ali se može javiti već i u sjetvi, odnosno prilikom nicanja uzgajanih usjeva, kakav smo slučaj imali unazad nekoliko godina. Tendencija globalnog zagrijavanja kroz efekat staklenika, utječe na promjenu klimatskih karakteristika, gdje zime nisu više tako bogate padavinama. Vrlo često, količine padavina koje tokom jeseni, zime i ranog proljeća padnu, mogu biti i znatno niže u odnosu na višegodišnji prosjek.

Zbog navedenih razloga, pravovremeno i pravilno izvršavanje agrotehničke mjere zatvaranja zimske brazde može biti presudno već i u početnom djelu vegetacije, odnosno pri klijanju i nicanju usjeva.

Može se desiti i obrnuta situacija, da zimske padavine budu značajno više od prosjeka i da je nemoguće ući u prevlažene njive. Tada se zimska brazda zatvara kada je to vremenski uvjeti omoguće.

Svrha ove mjere je prekid kapilarnosti zemljišta na samoj površini, do maksimalno 5 dubine, ali pri tome nije svejedno sa kojim oruđem će se to uraditi. Najpovoljnije oruđe za ovu namjenu je drljača (laka ili teška) ili u gorem slučaju sjetvospremač. Najgore rješenje je upotreba tanjurače, gruber ali ako je struktura zemljišta takva da se mora upotrijebiti tanjurača, to je bolje uraditi u jesen, odnosno tokom zime, kada vlaga i vremenski uvijeti to omoguće.

Ravnanjem zemljišta se ostvaruje manja površina sa koje će se gubiti vlaga, stoga je važno ovu operaciju uraditi pravovremeno. Ali ne treba ni žuriti, jer u slučaju obilnijih padavina, naročito ako su u pitanju pljuskovi, postoji mogućnost stvaranja pokorice, čak je u depresijama moguća i pojava vodoležja.  Svaki poljoprivredni proizvođač treba poznavati karakteristike svoje parcele, i da na vrijeme uradi potrebne agrotehničke mjere da bi proizvodnja bila uspješna.

Aleksandar Pap

Foto: Domagoj Sušac