Tlo za sjetvu treba pripremiti kao za sjetvu žitarica, ali treba voditi računa da je tlo dobro poravnano tj. da se omogući košnja bez gubitaka i da se pri košnji ne zahvaća tlo. Tlo se gnoji prije osnovne obrade tla i u predsjetvenoj pripremi tla fosfornim i kalijevim gnojivima. Ukupno se dodaje 60-100 kg/ha P2O5 i 100-120 kg/ha K2O. Količine fosfora i kalija ovise o zalihama u tlu.

U predsjetvenoj pripremi gnoji se s 30-50 kg/ha dušika. Za ostvarivanje visokih uroda i postizanje stabilne proizvodnje visoke kakvoće, usjeve treba tijekom vegetacije prihraniti. Prvi put se prihranjuje u busanju sa 100 kg/ha KAN-a, a može i više, ovisno o cilju proizvodnje te o stanju usjeva. Drugi put se usjev prihranjuje istom količinom gnojiva kada je žitarica u vlatanju. Ako izostane prihrana, smjese daju niže urode zelene krme i slabije je kakvoće (više vlakanaca,a manje bjelančevina). Ove smjese treba sijati što je moguće ranije (krajem veljače,početkom ožujka) da bi imale dovoljno vremena za vegetativni rast i razvoj.

Količina sjemena za sjetvu ovisi o namjeni i načinu korištenja, a iznosi 150-200 klijavih zrna na m2, što ovisi o masi 1000 zrna, a iznosi 70-120 kg/ha sjemena grahorice. Ako je smjesa namijenjena za silažu, tada je povećan udio žitarice, a ako je za zelenu krmu ili sijeno, tada je povećan udio grahorice. Udio žitarice ovisi o načinu korištenja, cilju proizvodnje, roku sjetve i vremenu skidanja, a kreće se od 150 do 300 (400) zrna m2 ili 70 -140 kg/ha sjemena pšenice i ječma, a zobi 60-100 (120) kg/ha. Grašak ima krupnije sjeme, naročito jare sorte i populacije, pa je stoga i masa sjemena potrebna za sjetvu veća nego u grahorice. Sije se 100 do 200 zrna na m2. Dubina sjetve ovisi o tipu tla, vlazi i pripremi, a kreće se od 4 do 6 cm za grašak i grahoricu, a 3-4 cm za žitarice. Ako se kasni sa sjetvom, ili ako je lošija priprema, količine sjemena treba povećati i do 25 % u odnosu na normalne uvjete sjetve.

Izvor. gospodarski.hr

FOTO: jackmac34/Pixabay