Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u srijedu je izjavila da problemi s proizvodnjom šećera nisu od jučer i da ih nema samo Hrvatska, podsjetivši da je Vlada dodatnim sustavom potpora nastojala pomoći, a nastojat će motivirati i EK za dodatne mjere kao što su to radili i za druge sektore.

Uprava Hrvatske industrije šećera potvrdila je u srijedu kako će se proizvodnja šećera ove godine odvijati isključivo u županjskoj šećerani, dok će se, nakon virovitičke, proizvodnja obustaviti i u osječkoj Tvornici šećera.

“Problemi u proizvodnji šećera nisu od jučer, nema ih samo Hrvatska, konsolidiraju se industrije šećera u cijeloj Europi, pa tako Mađarska danas proizvodi na jednom mjestu, i većina srednjoeuropskih država na jednom mjestu, a najveći proizvođači poput Italije imaju dvije tvornice”, kazala je Vučković nakon užeg kabineta Vlade.

Ta je industrija, kako je rekla, imala niz problema uzrokovanih vanjskim čimbenicima. Naime, 2017. godine napušten je sustav kvota, pri čemu dolazi do prekomjerne proizvodnje uglavnom u najvećim zemljama i gašenja više od stotinu europskih šećerana, pojasnila je.

Istaknula je kako je Vlada zadnjih godina osigurala dodatni sustav potpora za proizvođače šećerne repe, trogodišnji program vrijedan 60 milijuna kuna, pri čemu se proizvođačima šećerne repe isplaćivalo dodatnih 2.500 kuna po hektaru.

Osvrnuvši se na apel saborskih zastupnika SDP-a iz Slavonije upućen danas predsjedniku Vlade i njoj zbog stanja u slavonskim šećeranama, u kojem oni između ostalog navode da su proizvodno vezane potpore smanjene na 1.990 kuna po hektaru, što je utjecalo na tu industriju, Vučković je pojasnila da su proizvodno vezana plaćanja 2017. zaista pala na 1.990 kuna, dijelom zbog povećanja površina zasijanih šećernom repom, a dijelom zbog odluke tadašnjeg ministra poljoprivrede Davora Romića, koji je 10 milijuna kuna iz proizvodno vezanih plaćanja za šećernu repu preusmjerio na druge sektore.

No danas, ustvrdila je, proizvodno vezana plaćanja iznose između 3.200 i 3.300 kuna po hektaru.

Vučković je kazala i kako je ova vlada osigurala i poseban natječaj za nabavku opreme i mehanizacije i unapređenje poslovanja za proizvođače šećerne repe, vrijedan 75 milijuna kuna, a ugovoreno je projekata vrijednih 80 milijuna kuna te je do danas isplaćeno 62 milijuna kuna.

Na novinarsko pitanje smatra li da su mjere došle prekasno jer su ljudi napustili proizvodnju a pogoni se gase, te proizvodnja šećera ostaje samo u Županji, Vučković je odgovorila kako mjere nisu došle prekasno jer je trogodišnji program kreiran 2018. godine.

“On je sada na isteku i treba početi pripremati novi, eventualno ga još učiniti privlačnijim za one koji žele povećati površine”, kazala je i dodala kako se u izmjenama zakona o poljoprivrednom zemljištu nastojalo dati prioritet šećernoj repi kao zahtjevnoj i teškoj kulturi.

Iznijela je podatke da je danas u Hrvatskoj oko 11 tisuća hektara pod šećernom repom te kako je u starim članicama za rad jedne šećerane prosječno osigurano oko 18 tisuća hektara, a u novim državama članicama 12 tisuća hektara. “Mi ćemo nastojati te površine povećati jer ove nam ne jamče opstojnost”, poručila je te dodala kako bi bez ovog trogodišnjeg programa imali dvije tisuće hektara manje površina pod šećernom repom.

Na pitanje može li županjska šećerana opstati rekla je kako je uvjerena da može. “Uvjerena sam da ćemo zadržati preostale proizvođače, pokušat ćemo još nešto više površina osigurati”, kazala je.

Pohvalila je sve hrvatske proizvođače šećerne repe koji su u 2020. imali prosječne prinose od 75 tona po hektaru, čime su premašili prosjek EU, kao i proizvođače šećera koji su imali 10,7 tona proizvedenog šećera što je također prvi puta iznad prosjeka EU.

“Nastojat ćemo motivirati EK za dodatne mjere kao što smo radili i sa svim drugim sektorima u problemima”, poručila je.

 

Vučković je kao jedan od najvećih problema istaknula cijenu šećera navodeći da je prije sedam godina cijena tone šećera bila iznad 700 eura, dok je danas između 340 i 350 eura, a smatra se da je uz cijene ispod 405 eura za tonu teško zadržat proizvodnju.

Apelirala je i na trgovačke lance da nemaju niže cijene šećera u Hrvatskoj od onih u inozemstvu.

“Apelirala bih i na naše trgovačke lance da nastoje izbjeći situacije u kojoj je cijena šećera, kada ne uzimamo u obzir PDV, a možemo i s PDV-om, u Hrvatskoj u njihovim trgovinama 30 do 40 posto jeftinija nego u istim trgovinama u inozemstvu”, kazala je Vučković.

 

Izvor: Agrobiz.hr

Fotografija: Motorjan11/ Pixabay