Stižu nova pravila.  Poljoprivrednicima će se  poticaji isplaćivati temeljem količine proizvodnje dok je do sada vrijedilo obrnuto – novac se dobivao na temelju prijavljenih površina. Najava je izazvala lavinu komentara. Dok većina promjenu, kako kažu, nakon 30 godina smatra dobrodošlom, provjerili smo na koga se odnosi ta najava i što zapravo znači te hoće li se napraviti revizija do sada isplaćenih potpora

Lavinu komentara izazvala je najava promjene pravila za dodjelu poljoprivrednih poticaja. Mnogi su je odmah nazvali dobrodošlom. Dok je većina shvatila kako će se ‘konačno stati na kraj onima koji su zakupili državnu zemlju, a na njoj ništa ne rade, ali primaju poticaj’, Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) objasnio je što ona zapravo znači.

‘Ideja je dobra. Smisao proizvodno vezanih plaćanja je da se plati nešto s obzirom na to da je na tržištu upitno je li ta proizvodnja isplativa, ali želimo da se proizvedu ti kilogrami ili tone. Nova pravila odnose se na proizvodno vezana plaćanja, primjerice u voćarstvu, povrtlarstvu, proizvodnji šećerne repe, za određene kulture. Potpora je dobra, a je li pogođen kilogram ili prinos za mandarine, ne mogu komentirati. No za repu iznos od 50 tona po hektaru, kao i policu osiguranja proizvodnje koju se mora imati, smatram korektnim’, objašnjava za tportal Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), ističući kako su, pregledavajući komentare, ljudi pogrešno shvatili o kakvim se potporama radi.

Ističe da sve drugo ostaje po starom. Nova pravila se odnose, kako kaže, za osjetljive sektore.

‘Primjerice, ako imaš 10 hektara voćnjaka pod jabukama, ako ne proizvedeš nijednu jabuku, nećeš dobiti proizvodno vezanu potporu, ali sve ostale hoćeš’, ilustrira konkretnim primjerom Brlošić.

Poljoprivrednici će, prema novim pravilima, dizati proizvodnost po površini i po životinji, a sve će pravdati odgovarajućim računima i evidencijama ili će ostati bez ovoga dijela potpore. Novim prijedlogom izmjena postojećih proizvodno vezanih potpora iz Programa izravnih plaćanja te Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore, ističe se, nastoji se povećati učinkovitost u smjeru samodostatnosti i prehrambene sigurnosti.

Za provedbu programa planirana su financijska sredstva u ukupnom iznosu od 121 milijun kuna, od čega je maksimalan predviđeni iznos omotnice za potporu uzgoja mliječnih krava 51 milijun kuna, za uzgoj rasplodnih krmača 18 milijuna kuna, duhana 42 milijuna kuna, maslinovog ulja 8,5 milijuna kuna te za očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja milijun kuna.

Detalje o izmjenama u proizvodno vezanim potporama i potporama za iznimno osjetljive sektore objavila je na svojim službenim stranicama Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).

U njima se, između ostalih, navodi kako će uvjet za potporu za krave u proizvodnji mlijeka po novome biti 4310 litara, umjesto dosadašnjih 3500 litara po grlu. Gospodarstva koja mlijeko ili mliječne proizvode sama stavljaju u javnu potrošnju morat će voditi evidenciju o proizvedenim količinama.

Kod tovne junadi produljuje se uvjet minimalnog obveznog tova sa 120 na 180 dana za ženska i 250 dana za muška grla. Za krave dojilje obvezno se mora evidentirati teljenje u roku od 18 mjeseci.

ističu u Ministarstvu poljoprivrede te u nastavku objašnjavaju potpore:

 

‘Proizvodno nevezane potpore (potpore po površini) su osnovno plaćanje, zeleno plaćanje, preraspodijeljeno plaćanje i plaćanje za mlade poljoprivrednike. Proizvodno vezane potpore su potpore za krave u proizvodnji mlijeka, tov junadi, ovce i koze, krave dojilje, povrće, voće, šećernu repu i proteinske krmne usjeve; IAKS mjere iz Programa ruralnog razvoja su Mjera 10 ‘Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene’, Mjera 11 ‘Ekološki uzgoj’, Mjera 13 ‘Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima’, Mjera 14 ‘Dobrobit životinja’, a Potpore za osjetljive sektore su potpore za maslinovo ulje, duhan, mliječne krave, rasplodne krmače, očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja.’

Foto: Facebook page/Ministarstvo poljoprivrede