Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS-a) o rezultatima poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, proizvodnja kukuruza u 2020. godini porasla je za oko 10 posto. Budući da je potražnja za kukuruzom na svjetskom tržištu velika, a posebno ona iz Kine, poljoprivredne stručnjake upitali smo je li to šansa za domaću poljoprivredu, odnosno, može li se na temelju te potražnje i dobrih rezultata iz prošlogodišnje sezone, graditi poslovni plan u poljoprivredi kojim bi se uzgoj kukuruza povećao.

Primjetno je da su posljednjih godina hrvatski ratari započeli mijenjati trendove u proizvodnji, odnosno okreću se kvalitetnijim sortama i većoj uporabi znanja u proizvodnji što u konačnici rezultira stabilnošću ove proizvodnje i pokazuje dugoročne perspektive.

– Kod kukuruza, posebice u posljednje tri godine, Hrvatska ostvaruje prinose koji su daleko bolji od prosjeka Europske unije. Sada se već prosječno ostvaruje devet tona po hektaru, a prije koju godinu je prinos bio oko 6,5 tona po hektaru. Kod ozbiljnih robnih proizvođača bilježimo prosječni prinos između 10 i 11 tona po hektaru, a najbolji prinosi idu i do 16 tona. Tako visoki prinos rezultat je primjene hibrida visoke rodnosti i kvalitete zrna, modernizacije tehnologije i tehnike proizvodnje – napominje Blažić.

Kukuruz je 2020. godine u Hrvatskoj bio zasijan na 258 stotina hektara, a ostvaren je rekordan urod od oko 2,33 milijuna tona, najveći u posljednjih deset godina. Prije toga rekordnu proizvodnju imali smo davne 2008., kada je proizvodnja bila 2,5 milijuna tona.

– Kukuruz je naša dominantna kultura, a u razdoblju od 2012. do 2019. godine u ukupnoj proizvodnji žitarica, iskazano količinski, kukuruz je činio udjel oko 59,7 posto. Unatoč činjenici da nam iz godine u godinu pada stočarska proizvodnja, kukuruz ipak ostaje broj jedan na našim poljima. Prema procjenama čak se 80 posto cjelokupne hrvatske proizvodnje ove žitarice odnosi na OPG-ove i obrte. Iako nema službenih podataka, najveći pojedinačni proizvođači ove kulture su veliki poljoprivredni sustavi – istaknula je Blažić.

Na pitanje je kolike su potrebe Hrvatske za kukuruzom Blažić odgovara da kada je u pitanju kukuruz Hrvatska je dvostruko samodostatna. Kukuruz je naš prvi izvozni poljoprivredni proizvod. Međutim, iako proizvodimo dva puta više nego što su nam potrebe, znatan dio i to sirovine, odlazi u izvoz najvećim dijelom u Italiju i Austriju, što nije dobro za domaću poljoprivredu jer se izvozi jeftina sirovina na kojoj drugi zarađuju dok su kod nas prerađivački kapaciteti mahom zatvoreni, uništeni, kao i stočarski sektor koji je u padu već dugi niz godina unatoč mjerama koje se poduzimaju za revitalizaciju stočarstva, napominju u Smarteru.

Dok je proizvodnja kukuruza postala stabilna i profitabilna, a vrijednost izvoza kukuruza iznosi 140 milijuna eura, nismo riješili ogromne probleme u stočarskom sektoru, pa smo 2019. uvezli mesa za čak 416 milijuna eura, od čega svinjskog za 207 milijuna eura, goveđeg za 98 milijuna eura, te peradarskog za 54 milijuna eura. Uvoz stočne hrane iznosio je oko 157 milijuna eura. Ovi podaci zabrinjavaju jer nismo uspjeli uspostaviti kvalitetan odnos sa stočarima kojima je kukuruz neophodan u proizvodnji odnosno kako da se uskladišti na kvalitetan način, financira na isti način kako ga financiraju kupci iz izvoza i usmjeri u domaće stočarstvo – ističe Kuskunović i dodaje da jedini način da podignemo vrijednost naše poljoprivredne proizvodnje jest da se veća proizvodnja domaćeg kukuruza usmjeri na podizanje stočarstva i konkurentnosti, te smanjivanje negativne bilance u mesu.

Na pitanje kakva je situacija na svjetskom tržištu što se proizvodnje kukuruza tiče i postoji li prilika povećanja izvoza i domaće prozvodnje Blažić odgovara da se i u 2021. godini očekuje proizvodnja kukuruza u EU na nivou proizvodnje iz 2020. godine, no na konačni rezultat utjecaj će imati i vremenski uvjeti. Cijene kukuruza su početkom 2021. u EU na svim robnim burzama vrlo visoke, znatno više nego što su bile tijekom 2020. godine. Za 2021. se predviđa značajan rast izvoza kukuruza iz EU u Kinu i Južnu Koreju, ali i pad izvoza u Veliku Britaniju, Švicarsku te zemlje bliskog istoka.

Za Hrvatski kukuruz postoji stabilna potražnja na tržištu EU, a slično je i s rezultatima u ratarskoj proizvodnji koji već godinama pokazuju stabilne stope rasta u izvoz, jer smo i u ratarskoj proizvodnji samodostatni.

Izvor: lider.media.hr

FOTO: WFranz/Pixabay