Pravo vrijeme za berbu ploda divljeg šipka tj. divlje ruže (lat. Rosa canina) je rujan, listopad i studeni. Plod šipka su narančasto-crvenim bobice ovalnog oblika,a zanimljivo je da sadrže više vitamina C nego limun, naranča i paprika zajedno.
Šipak je listopadni, samonikli, ukrasni grm s narančastim i crvenim plodovima. Naći ćete ga na rubovima šuma, livada, pašnjaka. Od kasnog proljeća do sredine ljeta krase ga prekrasni bijeli ili ružičasti cvjetovi s pet latica. Bobičasti plodovi su dužine od jednog do dva centimetra, okruglastog do eliptičnog oblika, slatko-kiselog okusa. Osim ploda, korisni dijelovi ove biljke su i cvjetne latice, pupoljci, sjemenke te listovi.
Šipak se počinje brati kada dozri, dok su plodovi još svijetlo crvene boje. Plodovi se beru dok su čvrsti te ih odmah potrebno staviti sušiti. Šipak ima oštro trnje pa je svakako poželjno da ga berete u rukavicama. Za pripremu pekmeza berite plodove koji su omekšali od mraza.
Šipak se najčešće sušio prirodno na suncu, ali se danas ipak preporučuje sušenje u pećnici.
Prije sušenja plodovima treba odstraniti peteljke i tvrde krajeve. Možete sušiti cijele plodove, no bolje ih je prepoloviti i očistiti od unutrašnjih sjemenki i dlačica. Dok dirate plodove šipka, izbjegavajte trljati oči zbog moguće iritacije i svrbeža. Ukoliko ćete plodove sušiti na suncu rasprostrite ih i ostavite na prozračnom i osunčanom mjestu nekoliko dana. Povremeno ih okrenite. Za sušenje u pećnici potrebno je zagrijati pećnicu na 40-50 stupnjeva i sušiti plodove 3 do 4 sata. Svakako za vrijeme sušenja ostavite pećnicu malo otvorenu.
Sušeni šipak čuvajte u pamučnim vrećicama na nekom prozračnom i hladnom mjestu ili pak u staklenci. Upotrijebite ga u roku od godine dana.
Bitno je svakako napomenuti da preradom u pekmez, sirupe ili čaj, šipak gotovo nimalo ne gubi svoja nutritivna svojstva, udio vitamina C u prerađenim plodovima je isti kao u svježim.
